Klima

klima-u-sokobanji

Ukoliko je Sokobanja izbor za nečije putovanje, taj neko neće ostati ravnodušan prema prelepoj banji, svim njenim prirodnim lepotama, ali i udobnom smeštaju. Ono što na prvom mestu treba da se raspita jeste kako doći do banje i kakvo je vreme u banji. Vreme je trenutno stanje atmosferskih pojava o kom nas uglavnom obaveštavaju meteorolozi. Kako oni umeju da pogreše kada izveštavaju u potencijalnom trenutnom stanju, tako ipak treba imati na umu da poznavanje klime nikad nije na odmet.

Klima je praćenje vremena kroz duži niz godina, koja nam pomaže da predvidimo šta san čeka kad dođemo u banju. Hoće li biti kiše, snega, visokih temperatura, vetra… Sve ovo se predviđa na osnovi nekoliko klimatskih elemenata.

Na prvom mestu najznačajniji, ali i najrazumljiviji element je temperatura. Pod temperaturom podrazumevamo visinu toplote vazduha. Ova kategorija u Sokobanji je poprilično stalna. Zimske temperature su slične, ali i letnja, kao i oscilacije temperatura vazduha tokom dana i noći. Srednja godišnja temperatura vazduha u Sokobanji je nešto viša od 10 stepeni celzijusa. Što znači da je temperatura u Sokobanji umerena. Najtopliji mesec u ovom mestu, kao i u celoj zemlji je mesec jul kada prosečna temperatura iznosi 19,5 stepeni celzijusa. Tada ima i najveći broj toplijih dana od proseka. Tokom godine ovih, tropskih dana kada temperatura prelazi trideseti odeljak na celzijusovoj skali ima u proseku 19, dok onih najhladnijih dana godišnje ima u proseku 92. Mrazni dani najčešći su u januaru, koji je i najhladniji mesec u godini. Prosečna temperatura zimi je -1,2 stepena celzijusa. Sve ovo potvrđuje da je klima Sokobanje umereno kontinentalna.

Bitan element klime u Sokobanji su svakako i padavine. Padavine podrazumevaju i kišu i sneg i led… Tokom godine u prosečna količina padavina u banji je 677 mm, s tim da tokom maja, juna i novembra ova količina je maksimalna, a najmanje padavina ima u januaru i oktobru. Kao kontrast mesec koji je najosunčaniji je jul i tokom ovogo meseca prosečno bude 247 časova sunca, najmanje sunčanih dana ima u decembru – samo 48 sati. Osunčanost se inače naziva insolacija meteorološkim rečnikom. Znajući ovo biće lakše odabrati u kom periodu posetiti Sokobanju. Kako svako ima svoje preferencije što se tiče godišnjih doba, onda uz podatke koje smo mi ponudili biće sasvim jednostavn izabrati deo godine koji odgovara i željama gostiju.

Vetarovitost je još jedan bitan aspekt klime. Vetar je strujanje vazduha ili pojačano kretanje vazdušnih masa. Vetrovitost znatno utiče na druge klimatske elemente ili faktore. Najveći uticaj vetar ima na temperaturu, gde može da smanji temperaturu i za više stepeni. Za Sokobanju karakteristično je umereno jako vazdušno strujanje, odnosno vetrovitost. Na vetrove u Sokobanji najviše utiče raspoređenost planina u njenom okruženju, pa tako vetrovi koji načešće duvaju dolaze sa zapadne, istočne i jugozapadne strane sveta. Kako se reka Moravica pruža u pravcu zapad istok, tako i ne čudi što vetrovi na ovom pravcu uspevaju da prodru do Sokobanje. Vetrovi iz pravaca sever, severozapad i jugoistok nisu mnogo zastupljeni, jer planine Ozren, Rtanj i Bukovik uspevaju da zaklone velika strujanja vazduha iz ovih pravaca. U Sokobanji je i ruža vetrova koja pozitivno utiče na zdravlje ljudi, pa je banja i centar svežeg i čistog vazduha.

Sumirano, klima u Sokobanji je pod uticajem kontinentalnih vazdušnih strujanja. Mikroklimatski elementi čine planine, bujna šumska vegetacija i hidrografija koji se nalaze u banji i njenoj neposrednoj okolini, a čine ovo mesto veoma pogodnim za nastanak prave oaze zdravlja, rekreacije i rehabilitacije. Treba imati na umu da u Sokobanji ima dva tipa klime koje zavise od nadmorske visine. U nižim delovima opštine, dakle u samoj banji nema jakih vetrova, broj sunčanih dana je velik, dok nna obodima planina koje se nalaze u okolini je niži vazdušni pritisak, ima manje vodene pare, ali je infracrveno zračenje intezivnije.